Sudjelovali smo u kampanji “I ja želim čitati”

Školska knjižnica Strojarske tehničke škole Osijek sudjelovala je u Nacionalnoj kampanji za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom “I ja želim čitati”.

Kampanju su pokrenuli knjižničari Hrvatskog knjižničarskog društva smatrajući da je:

u interesu javnosti i cijeloga hrvatskog društva osigurati neometan i ravnopravan pristup književnim djelima i informacijama svim dobnim skupinama osoba s teškoćama čitanja, disleksijom i osobama koje ne mogu čitati standardni tisak.

Kampanja će pokušati povezati sve one sudionike u procesu zagovaranja za boljim razumijevanjem problema osoba s teškoćama čitanja – djeca, adolescenti, odrasli s teškoćama čitanja, roditelji, obitelji, logopedi, knjižničari, odgojitelji, učitelji i stručni suradnici u predškolskim ustanovama, osnovnom i srednjem školstvu, nastavno osoblje u visokoškolskim ustanovama, zdravstveni djelatnici, socijalni radnici, volonteri, nakladnici, poslodavci, sve osobe koje su na bilo koji način zainteresirane za problematiku koja je obuhvaćena Kampanjom.

Cilj je ove kampanje informirati i educirati javnost te ju učiniti osjetljivom za problematiku osoba s teškoćama čitanja i disleksijom. Pokušat će se utjecati na izmjenu Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, čl. 86) koji bi omogućio osobama s teškoćama čitanja i disleksijom lakši pristup većem broju knjiga priređenih za ovu skupinu ljudi.

Naša škola i knjižnica sudjelovali su u Kampanji na dva načina:

  • pedagoginja Suzan Berecki održala je s nekolicinom profesora pedagošku radionicu o načinima rada s učenicima s teškoćama u razvoju i problemima s kojima se susrećemo s naglaskom na disleksiji, disgrafiji i diskalkuliji

materijali s pedagoške radionice

  • knjižničarka Martina Plaščak postavila je informativnu izložbu o Disleksiji na panoima na prvom katu škole

disleksija kolaž

Disleksija je skup teškoća koje se očituju u čitanju, pisanju, orijentaciji, razumijevanju teksta, fonološkoj obradi riječi itd.

Nije bolest i ne liječi se, ali se prikladnom terapijom kod logopeda može znatno ublažiti.

Pojavljuje se diljem svijeta, nije vezana za kulturu i jezik. Nije uvjetovana inteligencijom ni drugim sposobnostima, a nije ni problem ponašanja i motivacije. U jednakoj mjeri pogađa cijelu populaciju.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj 10% stanovništva pati od disleksije.

Disleksija stvara naročito velike probleme u školovanju. U Hrvatskoj osnovne škole pohađa oko 350 000 djece, prema tome oko 3 500 djece treba pomoć da bi prevladali teškoće i uspješno se školovali, sukladno svojim sposobnostima i željama.

Pomoć je potrebna i srednjoškolcima, studentima i odraslim osobama s disleksijom.

Riječ disleksija nastala je iz grčke riječi “dys” (što znači slab, loš, neprimjeren) i riječi “lexsis” (jezik, riječ).

Disleksija je jedna od nekoliko teškoća u učenju.

Naziv disleksija novijeg je datuma, pripada nazivima nastalima prema kriterijima opisa ponašanja osobe i funkcija koje su nedostatne.

To je poremećaj u učenju koji započinje s teš koćama pri učenju i č itanju, a poslije lošim pravopisom i odsutnoš ć u lakog baratanja pisanim jezikom, za razliku od govornog jezika.

Kognitivne je naravi i često genetski uvjetovana. Nije uzrokovana intelektualnim nedostacima, manjkavim socio-kulturnim prilikama, načinom poučavanja niti ikakvim poznatim neurološkim oštećenjem.

Najvjerojatnije je specifični poremećaj u sazrijevanju koji dijelom iščezava kako dijete postaje starije. Moguć e ga je znatno smanjiti pravodobnom i ciljanom pomoći.

Obilježje poremećaja u čitanju je dostignuta razina čitanja (tj. točnost u čitanju, brzina i razumijevanje mjereni individualizirano standardiziranim testovima) koja je znatno niža od očekivane s obzirom na kronološku dob osobe, izmjerenu inteligenciju i obrazovanje primjereno dobi.

Smetnje u čitanju znatno utječu na dostignutu akademsku razinu ili svakodnevne aktivnosti u kojima se zahtijeva vještina čitanja.

Disleksija osim poteškoća pri čitanju, obuhvaća i teškoće u pisanju (disgrafija) i teškoće u matematici (diskalkulija) koje su u svakog pojedinog učenika zastupljene na različite načine i u različitom intenzitetu tako da ako neka osoba teško čita, ne znači da joj ne ide i pisanje, ako netko ima problema s računanjem i pisanjem, ne mora imati problema s čitanjem, iako često teško uče strane jezike, netko će baš u tome biti iznimno dobar.

 

 

Sve o disleksiji potraži na mrežnim stranicama Hrvatske udruge za disleksiju putem poveznice http://hud.hr .

Dyslexie font za osobe s disleksijom preuzmi putem poveznice  https://www.dyslexiefont.com .

A za doživljaj teksta kako ga vide osobe s disleksijom posjeti poveznicu http://geon.github.io/programming/2016/03/03/dsxyliea .

 

Izvori:

Disleksija. Hrvatska enciklopedija. URL: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=15419

Dyslexia. Enciklopedija Brittanica. URL: https://www.britannica.com/topic/dyslexia

I ja želim čitati. Hrvatsko knjižničarsko društvo. URL: http://www.hkdrustvo.hr/hr/obavijesti/odabrana_novost/807/

I ja želim čitati. Hrvatska udruga školskih knjižničara. URL: http://www.husk.hr/i-ja-zelim-citati-nacionalna-kampanja-za-osobe-s-teskocama-citanja-i-disleksije/

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s